 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
|
|
GRADACAC |
"Rezultati istrazivanja pokazali su da se radi o posebnim vrijednostima koji bastine gradovi Bosne i Hercegovine, i da ta mreza gradova ima kontinuitet od dva milenijuma..."
GEOGRAFIJA
Gradacac se nalazi na nadmorskoj visini 129 m, oko 15 000 stanovnika, na rijecici Gradacnici, medju obroncima planine Majevice i Trebave. Poznat vocarski kraj i jedan od najvecih proizvodnih i trgovackih centara sljivom u Bosni i Hercegovini.
HISTORIJA
U zupi Gradacac, spomenutoj 1302. godine nalazio se grad Gradac o kome imamo obavjest iz 1465. Od 1512 god. u vlasti je Turaka. Gracacka (Gracac je stariji naziv za Gradacac) nahija spomenuta je u jednom defteru iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradacac pripada gracanickom kadiluku. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadasnjim svojim imenom. Nakon Karlovackog mira (1699.) Gradacac, kojem je tada bila namjenjena odbrana turskih granica na Savi, mnogo dobiva na svom strateskom znacaju. Godine 1701. postaje palanka, a od 1710 god. sjediste kapetanije. Poslije toga varosica se brzo razvijala, pa je polovinom XIX stoljeca imala dva hana, dvije medrese, cetiri dzamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovackih i zanatskih radnji. Najveca zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradacackim nasljednim kapetanima iz Gradascevica -Osman- kapetanu i Murat-kapetanu, a narocito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv turske uprave 1830. godine, Husein-kapetanu, bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne". Izgradnja postojeceg tvrdjavskog kompleksa u ovom mjestu zapoceta je 1765. a dovrsena do 1821. godine cenralni objekat, unutar siroko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, je oko 18 m visoka, od opeke sagradjena trospratna kula s tornjem na vrhu koja je sluzila u funkciji utvrdjenog kapetanova dvora.
Masivno gradjena cetverokatna Sahat-kula, kvadratne osnove, visoka 22 m, najmladji je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradascevic Legenda o postanku dzamije Husejnije U narodu ta legenda se prica ovako: ..."Kad se Husein-beg Gradascevic-'Zmaj od Bosne' odlucivao da izgradi prelijepu dzamiju nije mogao postici saglasnost svojih saradnika gdje i na kojem mjestu da podigne to pekrasno zdanje. I tako, dok je sjedio na mehkanom minderu na doksatu bijele kule svojim saradnicima rece ovo: "Tamo gdje ja i moj at zajedno panemo sa bedema grada neka se podigne bijela dzamija"! I 'Zmaj od Bosne' razigra svoga pomamna doru i gdje sretno padose, tu i dzamiju sagradise."
ZANIMLJIVOSTI
Gradacac i njegova okolina zbog svoje bogate istorije obiluju kulturno-istorijskim, privrednim i turistickim zanimljivostima. U Gradaccu je rodjen Ahmed Muratbegovic (1898-1972) dramski pisac, reditelj, publicista, liricar, novelista i romansijer. Gradacacki park spada u jedan od 10 najljepsih parkova u Bosni i Hercegovini. Povrsina parka je 9.000 m^2.
U Gradaccu je banjsko lijeciliste Ilidza. Ljekovita svojstva njene termalne vode bila je poznata i u tursko doba. Godine 1882. ovdje je napravljen prvi banjski objekat i uz njega dvije stambene zgrade. Banja se postepeno sirila i danas razvila u veliki, savremeno organizovan banjsko-hotelski kompleks. Voda banje Ilidze je termalna s temperaturom od 29 do 29,3C.
Pored izvanredne ljekovitosti, banja sa svojom neposrednom okolinom, zatim vjestacka jezera "Hazna" i "Vidra" s uredjenim plazama za kupanje i mogucnoscu izvodjenja sportova na vodi i bavljenja ribolovom, kao i ostali susjedni tereni i krajolici, sa svojim rjecicama i potocima, sumama, livadama i proplancima, cine ovaj kraj izuzetno zanimljivim i privlacnim u oblasti turizma i turistickog prometa.
<< BACK
|
|
|
|
|
