 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
|
|
PRIJEDOR |
"Rezultati istrazivanja pokazali su da se radi o posebnim vrijednostima koji bastine gradovi Bosne i Hercegovine, i da ta mreza gradova ima kontinuitet od dva milenijuma..."
Historija Grad bijase izgradjen na jednom otocicu koji opasivase rijeka Sana i Jendek (Berek-Zabljak), kanal koji ljudska ruka iskopa na mocvarnom tlu. Na otocicu Svinjarici, gdje ono ranije domorodci drzahu svinje, nice tvrdjava. Oko nje se stvori podgradje, varos. Otocic Svinjarice (Stari Grad), rukavac Sane, Berek i podjela na otocku "Tursku varos" i obalnu "Srpsku varos" dovede nas do predanja o nastanku Pridora, o Suhom Pridoru (na lijevoj) i Mokrom Pridoru (na desnoj obali), o korijenu rijeci prodrijeti i rijeci koja je kod Hambarina mijenjala korito. Pridor vremenom posta Prijedor sa mahalama Grad, Zagrad, Ograde, Carsija (oko mosta na Bereku), Majkovaca, Urije i Puharska. Jedna turska tapija pominje prva Pridor tek sredinom XVIII stoljeca. Godine 1767. popravlja se i dogradjuje utvrda u kojoj su vec dizdar i posada. Drvena utvrda bijase jer se pominju naruceni ekseri i okovi iz Fojnice i Kreseva. Docnije stize kamen. Iz godine 1781. je predstavka sultanu pridorskog kapetana, age, vaiza i drugih o steti od potresa na dzamiji sultana Mahmuta I s molbom da se popravi.
Uoci posljednjeg austro-ugraskog rata (1789-1791), jedan austrijski uhoda napisao je sljedece o Prijedoru: "To je utvrdjeno mjesto od pedeset do sezdeset turskih kuca. Put vodi preko polja i kroz nesto posumljeniji predio duz Sane, na cijoj se lijevoj obali nalazi jedan slab cardak... Tu se sirina doline mijenja u prosjeku do dvjesta, do trista koraka i opkoljena je brijegovima: zapadni su strmi i sumoviti, a istocni nastanjeni i dobro obradjeni i ispresjecani su malim ali dubokim dolinicama. Grad se sastoji iz jednog izduzenog, nepravilnog cetverokuta, cija je istocna strana duga sto trideset koraka. Zapadna strana je na vodi, gdje se nalazi samo jedna okrugla, sindrom pokrivena kula... Kuce su kao i dzamija, od drveta. Jedino je kapetanov stan utvrdjen jednim, pedeset koraka dugim, dvije stope debelim i osam stopa visokim zidom.". Ovaj zapis o Prijedoru se nalazi u beckom ratnom arhivu.
Predanje kazuje o Crnom Pasi, Hadzi Pasi, koji se na povratku sa hadziluka naseli ovdje. Dopade mu se sumoviti teren, zanosnost Sane, livade. Uz pomoc vojske rastjera hajduke na Kozari. Vremenom nikose drvene kuce i drvena utvrda od iskrcene sume. Od Pase nastase Hadzipasici, Pasici, Alipasici, pa Kapetanovici. Za njima doselise Suljanovici, Crnalici, Babici, Resici, Egici, Grozdanici.... Predanje pominje sumu Lug u kojoj se nastani Hadzi-Pasa na mjestu danasnjeg Prijedora. On bijase bivsi aga na Udbini. Njegovi potomci bijahu kapetani pridorski. Prijedor imase samo tri kapetana: Hadzi-Saban, Ibrahim-kapetan i Mehmed-kapetan. Prvi se javlja kad i ime Prijedora uz kupoprodaju cifluka u selu Ramanovci, pa poslije na mahzaru Porti sa 16 zapovjednika i vojnika svoje kapetanije da se ostavi izvjesni Mustafa Muhlisi Muftic na polozaju kadije kostajnicke bekije, te do ucesca u "dubickom" ratu, kad i umrije u Kulen Vakufu 1795. Sin mu Ibrahim-kapetan umrije od kuge 1815. Njega posjeti francuski konzul Farkad Stariji iz Travnika 1810. Ibrahimov sin Mehmed-kapetan nadzivje ukidanje kapetanija. Bi jedan od rijetkih za koga se drzi da se nije prikljucio pokretu Gradascevica, ali mu sinovi (dvojica) ne propustise ucesce u bici protiv Latasa kod Kozarca.
Austrougarska je vec od jula 1878. u Prijedoru. Njena vlast zatece dzamiju sultana Mahmuta I ili Gradsku (bijase na krizanju ulica u sredistu grada-utvrde) sa drvenom munarom i Pravoslavnu crkvu sa srpskom skolom na zemlji koju crkvenoj opstini pokloni Mehmed-kapetan sredinom XIX stoljeca. Na Carsijskoj dzamiji (iz 1904), sa lijepom drvenom munarom, u obliku kamene kapije je Hadis Kudsi: "Bogomolje na mojoj zemlji su moji domovi....". Katolicka crkva bi sazidana 1896. Osnovna skola 1898. Banjalucki trapisti izgradise hotel "Kaiser von Österreich". Ubrzo ga prodase i vratise se Banja Luci. Stajnasova firma za eksploataciju krajiskih suma poveza uskotracnom prugom Prijedor sa Sanskim Mostom, Srneticom i Drvarom, te Kninom i Splitom.
www.prijedor.ba
<< BACK
|
|
|
|
|
