 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
|
|
ROGATICA |
"Rezultati istrazivanja pokazali su da se radi o posebnim vrijednostima koji bastine gradovi Bosne i Hercegovine, i da ta mreza gradova ima kontinuitet od dva milenijuma..."
Geografski polozaj
Rogatica se nalazi u juznom djelu istocne Bosne smještena je u kotlini duz lijeve i desne obale rijeke
Rakitnice i lezi na nadmorskoj visini od 525 metara. Njenu kotlinu sa sjeverozapada zatvara brdo Ljun, a sa istoka i jugoistoka redom brda Crven, Tmor i Zasada. Rogatica je središte sliva rijeke Rakitnice a u širem smislu i srednjeg toka rijeke Prace. Sa istoka Rogatici gravitira podrucje koje se prostore do rijeke Zepe i rijeke Drine na Slapu, dok se prema sjeverozapadu njena gravitaciona zona prostire do Han-Stjenica i velike visoravni Glasinac.
Rogaticku kotlinu presjeca rijeka Rakitnica, ciji se izvor nalazi na visini od 800 m ispod Stupnog dola. istocno od Sela Rakitnice ona prima potok Bereg, a u samom gradu ona prima dva potoka Toplik i Gracanicu. Ovaj kraj je pretezno srednjeplaninski. Od citave površine rogaticke opcine, koja zaprema 66,437 ha, 20% zemljišta otpada na visinu od 500 m, dok je 80% planinsko zemljište sa visinom izmedu 800 i 1900 m. Planine su na istocnoj, jugozapadnoj i sjevernoj strani a medu njima su najvece Devetak 1 417, Sjemec, Tmor, Bokšanica 1 254 i dr. Središnja godišnja temperatura je 11 C. Maksimalna temperatura u mjesecu julu dostize 35 C, a minimalna u januaru do -28 C.Godišnja kolicina oborina krece se od 700 do 800 mm u samom gradu, dok se na susjednim planinama penje do 1 500 mm. Susjedne opcine Rogatici su: Gorazde, Rudo, Višegrad, Srebrenica, Vlasenica, Han-Pjesak, Sokolac i Pale. Sve do agresije podrucje opcine Rogatica zauzimalo je površinu 664,37 km2.
Broj stanovnika nacionalna struktura i vlasništvo nad zemljom na opcini Rogatica kao i u samom gradu
Na ovom podrucju zivjelo je 21 978 stanovnika rasporedenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovici, Borika, Gucevo, Kozici, Kukavice, Mesici, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Zepa. Podaci govore da je na podrucju naše opcine bilo 29 cisto bošnjackih sela, 31 cisto srpska sela i da je bilo 59 mješovitih sela od tog broja 40 sa bošnjackom vecinom i 19 sa srpskom vecinom.
HISTORIJA
Rogatica pod Turskom vlašcu
Rogatica se spominje u pisanim dokumentima pocetkom xv stoljeca, a krajem XV stoljeca umjesto imena Rogatica biljezi se ime Celebi Pazar. To ime je Pazar Rogatica dobio po Mehmedu Celebiji sinu Isabegovom. Celebi na turskom znaci "gospodski - plemenit". Mahale su se obicno u to doba formirale oko dzamija pa tako imamo prve mahale u Rogatici i to: Sinan vojvodinu mahalu, Oruc-aginu mahalu, Husein-begovu mahalu i Carevu mahalu ili Hangariju kako su je još zvali. Pocetkom XVI stoljeca Celebi Pazar dobiva prvo javno kupatilo sa toplom i hladnom vodom - hamam. Izgradjen je vodovod, kojim je dio caršije dobio pitku vodu. Na cesmama ispred dzamija Bošnjaci su uzimali abdest, a putnici dobronamjernici kao i ostalo stanovništvo moglo se tu osvjeziti i napiti hladne vode.
Vec 1528. godine Rogatica ima caršiju koju cine: zanatske radnje, ducani, karavan-saraji, a nedugo zatim musafirhane, mektebi i napokon medresa. Ducani u caršiji radeni su na tradicionalni nacin. Bili je ducana i na dvije etaze.
Rogaticka caršija bila je koncentrisana u jednoj ulici sa ducanima po jedan dva ili više pod jednim krovom. Mnoge od objekata je izgradio poznati legator Husein Beg Arnautovic. Spomenuo bi neke od objekata dzamija, mekteb, vodovod, hamam, Karavan-saraj, mnoge ducane, tabhana, mlinovi, stupa i dr. Caršiju na desnoj i mahale na lijevoj obali Rakitnice još u tom stoljecu spajaju dvije kamene cuprije Kanarska cuprija i Donja cuprija. U tom periodu podignute su i prve dzamije. Uz njih nastaju mahale kao i djelovi grada za stanovanje, za razliku od caršije u kojoj se obavlja poslovni i javni zivot. U to doba u caršiji egzistiraju zanatlije kao što su sabljari, kozari, krojaci, kovaci, nalbanti, ašcije, pekari, berberi, abadzije i dr. U XVI stoljecu sagradeno je nekoliko dzamija: Tekiska, Orucagina, Arnaudija, Careva dzamija, Sudzaudinova ili Caršiska dzamija, Serhadija i druge. U tom periodu sagradena je i medresa koja se nalazila kraj Caršijske dzamije. Sagradena su i cetiri mekteba i to uz dzamije Arnaudiju, tekijsku, Carevu i u Gracanici. U viševjekovnom periodu osmanske uprave Rogatica se razvila u znacajnu muslimansku varoš i postala sjedište kadiluka. U tom periodu kadiluk je dao više licnosti koje su u Turskom Carstvu vršile visoke funkcije, pomenucu samo tri velika vezira- Sinan-paša Borovincic, Ali-paša Pracic,Mehmed-paša Sokolovic. Trebalo bi dosta prostora da se spomenu sve kadije i muftije , vojskovode, begovi, ajani i drugi uceni i znacajni ljudi koje je iznjedrilo naš grad i njegova okolica.
Rogatica pod Austro-Ugarskom upravom
U toku austrougarske vladavine a pocev od 1878. godine mjenja se struktura stanovništva u našem gradu. Prvo se doseljava nekoliko jevreskih porodica i trgovaca drugih nacionalnosti, austrougarskih oficira i cinovnika, sa okolnih sela u caršiju su se naseljavaju pravoslavci. U Pregledu mjesta i statistici stanovništva u BiH objavljenom na njemackom jeziku 1880. prezentirani su rezultati prvog popisa, koji je Austro-Ugarska Monarhija organizirala i medu kojim nalazimo sljedece podatke: Rogatica 1879. ima 1831 stanovnika, 444 kuce i 471 stan. Struktura stanovništva je izgledala ovako:
· Bošnjaci-muslimani 1693 ili 92,46 %
· Pravoslavci 131 ili 7,16 %
· Jevreji 6 lil 0,32 %
· Katolika 1 ili 0,06 %
Rogatica kao urbano naselje tada se nalazila na 28. mjestu u BiH. Sa austrougarskom upravom u ovaj kraj kao i u cijelu BiH prodire i evropska kultura. Ona se najprije ocitije u uvodenju latincnog pisma u javnom saobracaju u odlasku sve veceg broja mladih ljudi na školovanje u razne evropske centre. Tako se medu prvim Bošnjacima koji su stekli visoko evropsko obrazovanje bili i Rogaticani. Medu njima je svakako najpoznatiji ljekar dr. Avdibeg Bukvica. Od 1883 godine u Rogatici radi prvi civilni doktor.
U tom periodu sagradeni su mnogi objekti. Tako su vojne jedinice 1879. god. izvršile potpunu rekonstrukciju puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad u duzini 148 km. Odmah iza toga izgraden je put Rogatica-Gorazde 26 km. Na Borikama je 1903. god. osnovana ergela za uzgojk konja i to bosansko-brdske pasmine i arapske pasmine. Tokom 1905./1906. izgraden je moderni vodovod u duzini od 4 km. Iz strateških razloga izgradena je i istocno bosanska pruga koja je dobrim djelom prolazila kroz podrucje tadašnjeg rogatickog sreza. U 1906. godini izgraden je i put do Mesica u duzini od 9 km. Iza 1908. godine izgradena je i gradska kanalizacija. U krugu vojnih baraka na ulazu u grad izgradena je dvospra zgrada vojne kasarne.
1900. godine u Rogatici nice prva pilana za preradu drveta Becir-age Capljica. U Kovanju nadomak Rogatice pocinje sa radom ciglana Nurbega Brankovica. U samom gradu svojim vanjskim izgledom i ljepotom posebno su se isticale kuce Hadzi Nurudin ef. Hafizovica i Suljage Vajzovica. Na celu gradske opcine u Rogatici nalazio se popularni gradonacelnik Hadz Ahmedbeg Bukvica.
Prema popisu iz 1910. rogaticki srez imao je 1 382 kmetovsko pravoslavnih porodica na selu na aganskim zemljama, dok muslimanskih kmetovskih porodica ima svega 98. U monografiji Rogatice, po popisu koji je 1910. godine izvršila austrougarska admistracija od 699 zemljoposjednickih porodica u ovom ataru:
· 644 su bošnjacke (92,13%),
· 52 pravoslavne (7,4%),
· dvije katolicke (2,29),
· i jedna jevreska (0,14%).
Bez ozira na sve muslimansko stanovništvo je bilo nepovjerljivo prema Austro-ugarskoj tako da se znatan broj muslimana našeg kraja iseljava prema Turskoj, Sarajevu i centralnoj Bosni, a narocito je to došlo do izrazaja u vremenu od 1914-1918 godine.
Rogatica izmedu dva svjetska rata
Agrarnom "reformom" 1920. godine kraljevina SHS, a kasnije Jugoslavija nasilno mjenja strukturu vlasništva razvlašcujuci bošnjake i uvodeci u posjed srpsko - pravoslavno stanovništvo. Zemljište oduzeto od veleposjednika-begova trebalo je pravedno dodjeliti svim bezemljašima, a medu njima je bilo i Bošnjaka-muslimana.To kraljevina SHS nije ucinila, nego je svu oduzetu zemlju dodjelila iskljucivo pravoslavnom stanovništvu.
Od 1919. pa do 1949. godine Rogaticki srez se prostirao na 1 465,25 km2 i obuhvatao je podrucja sadašnjih opcina Rogatica i Sokolac te djelove opcina Han-Pjesak (Podzeplje), Videgradske opcine(Mededa), Gorazdanske opcine(Ustipraca) i Paljanske opcine (Hrenovica i Praca).
1919. godine u Kukavicama kod Rogatice otpocela je eksploatacija ugljenokopa, a narocito to dolazi do izrazaja od 1923. god. U 1928. god. napravljena je i zicara koja je ugalj direktno transportovalana zeljeznicku stanicu u Mesice. U vremenu od 1928.-1932. godine u kulturnom zivotu Rogatice aktivno je ucestvovao i knjizevnik Hasan Kikic, koji je u Rogatici ujedno bio i ucitelj. U Rogatici je gradanska škola otvorena 1926. god. a mreza osnovnih škola se proširuje. U to doba u Rogatici je bilo: 186 zanatskih radnji, 79 trgovinskih radnji, te 68 ugostiteljska objekta U Rogatici se 1936 godine otvara prva prodavnica obuce "Bata" Rogatica, nekadašnji Celebi Pazar, otkako je postala bila je bošnjacko naselje. Takav svoj identitet, sacuvala je i do agresije.
Rogatica 1941-1945
Raspad Kraljevine Jugoslavije Rogatica je docekala kao srednje razvijena bosanska varoš sa dosta trgovina, zanatskih i ugostiteljskih objekata, nekoliko industriskih objekata i gradanskom školom.
Ovdje je isto tako vazno posjetiti na cinjenicu da se vec 1941. godine znatan broj Bošnjaka iz Rogatice i rogatickih sela prikljucio u NOB-u. Da je u jesen te godine od njih formirana Muslimanska ceta, a docnije i Muslimanski bataljon u okviru Romanijskog partizanskog odreda da bi se, nedugo poslije toga, ukljucili u Šestu i na kraju u proslavljenu Šesnestu muslimansku udarnu brigadu. Ovdje bih pomenuo samo neke od legendarnih boraca ovog kraja, Narodne heroje Ragiba Dzindu i Sulju Jahica, te ostale ništa manje hrabre borce Camila i Rasima Dzindu, Muju Hodzica-Crnog, Ragiba Nalbantica, Rusmira Gorušanina, Mehmed, Arif i Asim Hodzic, Suljo Pleho, Hamed Mešanovic, Agan Zagorica, Sejfo i Agan Durmiševic, Rasim Zunic, Ramo Golic, Abdulah Detlic, Salko Alispahic, Ahmed i Fehim Hafizovic, Muhidin Šahinpašic, Adem Akšamija, Muris Brankovic,Ahmed Jamakovic i mnogi drugi…
I dok su Bošnjaci tako ucestvovali u borbama širom BiH i štitili narod od fašizma i domacih izdajnika, istovremeno su ubijani i zastrašivani civili u i oko Rogatice, tako da se skoro svo stanovništvo našlo u muhaderluku, gorjela su Bošnjacka sela oko Rogatice i pljackala se imovina Bošnjaka.
Iz drugog svjetskog rata pomenuo bih samo podatak, da je od ukupno 136 rogatickih sela potpuno spaljeno 77, a djelimicno 42. Od predratnih hiljadu stambenih objekata u gradu, kraj II svjetskog rata "uspravno" je docekalo svega 45. Broj stanovnika u gradu 9. maja 1945. bilo je svega 67. Od ukupno 7 dzamija u gradu Rogatica kraj II svjetskog rata docekale su samo dvije i to. Arnautovica dzamija i Carsijska dzamija.
Srecom postoje raniji popisi, narocito oni iz vremena Austro-Ugarske, postoje i gruntovne knjige, što su u arhivima na teritoriji Federacije BiH, što u drugim zemljama. Narucito je znacajan "Becki arhiv" cijim cemo se papirima sigurno koristiti. Spaljivanjem knjiga u mnogim opcinama 1992. godine, samo se na trenutak pobjeglo od istine, ali doci ce i taj trenutak kada ce se istini morati pogledati u oci. Taj trenutak je svakim danom sve blize i blize, jer ono što pripada Nama jednoga dana ce morati biti vraceno jedinim i pravim vlasnicima
<< BACK
|
|
|
|
|
