 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
| » | |
|
|
SREBRENIK |
"Rezultati istrazivanja pokazali su da se radi o posebnim vrijednostima koji bastine gradovi Bosne i Hercegovine, i da ta mreza gradova ima kontinuitet od dva milenijuma..."
Statisticki podaci
Opcina Srebrenik se nalazi u sjeveroistocnom dijelu Bosne i Hercegovine, na teritoriji Tuzlanskog bazena. Okruzena je planinskim masivima Majevice i Trebave koji se spuštaju u prostranu ravnicu kroz koju od juga prema sjeveru protice rijeka Tinja. Na podrucju od 250 km2 zivi oko 33 500 stanovnika, od cega u samom gradu Srebreniku 9 500.
Srebrenik je danas otvoreni grad umjetnosti, poznat po trgovinskim sajmovima i uspješnoj privatnoj inicijativi.
Vlastitim naporima i uz pomoc šire zajednice gradani Srebrenika su nakon II Svjetskog rata izgradili potpuno novi grad sa savremenim kapacitetima:
- Osam osnovnih škola
- Obdanište za oko 120 mališana
- Srednjoškolski centar
- Dom zdravlja sa sedam sektorskih ambulanti
- Dom kulture sa bibliotekom, kinom i galerijom
Historija
Srebrenik se u istoriji prvi put pominje godine 1333. Prvi pisani dokument o postojanju ovog drevnog grada jeste povelja Stjepana II Kotromanica kojom on, kao bosanski ban, Dubrovackoj republici ustupa Ston i Rat - otvarajuci trgovinske puteve Dubrovnika sa Bosnom. U to vrijeme Srebrenik je bio i prijestolnica srednjevjekovne Bosne kojom su vladali Kotromanici, utemeljivši njene najprostranije granice. Bosna se tada prostirala od Save na sjeveru, Zadra i Knina na zapadu i Herceg Novog na jugoistoku.
Ugarski kralj Matija Korvin u oktobru 1464. godine prodire sa vojskom u sjeveroistocnu Bosnu i zauzima Srebrenik. Od osvojenih krajeva formira Srebrenicku banovinu, koju ureduje po strogim vojnickim principima. Za zapovjednika Banovine postavlja hrvatskog velikaša Nikolu Ilockog.
O zauzimanju Srebrenika od strane Turaka postoje dvije istorijske verzije: po prvoj Srebrenik je osvojen 1512. godine, zajedno sa Teocakom. Druga je verzija da je 1521. godine bosanski sandzakbeg Feriz-beg zauzeo Srebrenik, Sokol i Tešanj. Interesantno je narodno predanje o zauzimanju Srebrenika od strane Turaka. Kako je turska vojska bila brojcano nadmocna, branitelji Srebrenika su u toku noci napustili grad, potkovavši konje naopako da bi prekrili tragove svog povlacenja. Zbog tragova kopita Turci su mislili da je gradu stigla pomoc i dugo su oklijevali da ga pokušaju zauzeti. Nema pouzdanih podataka o tome kada je sagradena srebrenicka tvrdava, ali je posve sigurno da su je sagradili Madari za vrijeme njihove vladavine u Bosni. Dogradivali su je Turci, o cemu svjedoci dogradena dzamija koja je sluzila za potrebe posade, odnosno turskih askera.
U periodu poslije Turaka Srebrenik je bio u izvjesnoj istorijskoj zaledini, tako da nema puno svjedocenja o gradu u periodu Austro-Ugarske vladavine niti Kraljevine Jugoslavije.
Ponovno istorijsko budenje Srebrenik dozivljava u periodu poslije II Svjetskog rata. Gradnja pruge Brcko-Banovici i putne dionice Zupanja-Sarajevo-Opuzen daje Srebreniku impuls napretka i ozivljavanja.
<< BACK
|
|
|
|
|
